Youtube kanal KBF-a 
Mail @kbf-st.hr 
Nastavnički portal 
Studomat 
Microsoft 365 
Knjižnica 
Intranet 
Turnitin - Anti plagijat 
MERLIN SRCE 2024/25 
Baze podataka 
Digitalni repozitorij KBF-a Centar je otvoren 12. prosinca 2018. u 12.00 sati. U Velikoj dvorani KBF-a održana je svečana akademija, predavanje Terra nullius između otomanskog Klisa i venecijanskog Splita, svjetski poznatog osmanologa Michaela Ursinusa, koji je potom u susjednoj zgradi otvorio sjedište Centra, kojeg je blagoslovio veliki kancelar KBF-a msgr. dr. sc. Marin Barišić. Otvorenje je bilo medijski dobro popraćeno. Odmah nakon otvorenja Centra, objavljen je intervju s voditeljem centra u Slobodnoj Dalmaciji, u kojem je on javnost upoznao s razlozima utemeljenja Centra te o budućim raznim projektima. Voditelj Centra je izv. prof. dr. sc. Josip Dukić, a njegov zamjenik doc. dr. sc. Domagoj Runje.
Prostorija u kojoj se nalazi Centar u potpunosti je obnovljena i opremljena sredstvima iz znanstvenog projekta Pisana ostavština don Frane Bulića. Nositelj projekta je Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu, a suradnici su Arheološki muzej u Splitu, Dom kulture Zvonimir iz Solina, Konzervatorski odjel u Splitu i Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu - Odjel za povijest. Projekt je započeo akademske godine 2014./2015. i odvijao se u akademskim godinama 2015./2016. i 2016./2017. U uredu se trenutno nalaze: tri računala, dva skenera, jedan printer, dva mobitela za snimanje građe, police za knjige te ostala računalna i uredska oprema.
Voditelj Centra sudjelovao je u projektu postavljanja biste Don Frane Bulića, akademskog kipara Dragana Duževića. Bista je postavljena na ulazu u Splitsko sjemenište, a blagoslovio ju je 25. ožujka 2019. godine splitsko-makatski nadbiskup i metropolit msgr. Marin Barišić.
Michael Ursinus darovao je Centru vrlo vrijednu biblioteku za proučavanje otomanskog razdoblja. U Split je iz Engleske 29. ožujka 2019. avionom dopremljeno 20 kutija sa oko 750 knjiga. Knjige su smještene u centar, treba ih popisati i katalogizirati kako bi bile dostupne istraživačima. Vrlo vrijednu dokumentarnu građu i knjige (oko 70) koje se tiču otomanskog razdoblja Centru je poklonio i gosp. Milan Glibota iz Imotskog. Sa ovim knjigama i građom KBF u Splitu je postalo referentno mjesto za proučavanje otomanskog razdoblja, osobito kada je u pitanju Dalmacija.
Voditelj Centra uspostavio je kontakte s brojnim stručnjacima u Hrvatskoj i svijetu (Engleska, Italija, Bosna i Hercegovina, Srbija), koji su spremni na raznovrsnu znanstvenu suradnju s Centrom. S njima su već dogovoreni neki projekti, a drugi se dogovaraju. S Muzejom grada Splita dogovoreno je potpisivanje ugovora o institucionalnoj suradnji.
Centar je započeo prikupljati arhivsku građu iz turskog razdoblja, koja se odnosi na Dalmaciju. Najviše građe čuva se u arhivima franjevačkih samostana u Dalmaciji, zatim u Nadbiskupskom arhivu Split, Arheološkom muzeju Split te u nekoliko obitelji iz nekadašnje Poljičke republike. Do kraja 2019. prikupljeno je, snimljeno i skenirano oko 1500 dokumenata. Dio građe bio je u lošem stanju pa je očišćen i zaštićen.
Građa za povijest Dalmacije za vrijeme Mletačke republike je prikupljana u Venecijanskom državnom arhivu, zatim u arhivima u Londonu i Beogradu.
Centar je započeo i rad na objavi nekoliko znanstvenih knjiga, od kojih svakako treba izdvojiti prvu u izdavačkom nizu Turski izvori Dalmacije, u kojoj će biti objavljeni dokumenti iz Poljičke republike, transkribirani sa arapskog na turski te prevedeni na engleski i hrvatski jezik.
| izv. prof. dr. sc. Josip Dukić, Voditelj Centra | 6.2.2020 |
