Predstavljanje knjige „Sažete pouke o pravovjerju i kreposnom i čistom životu“ sv. Grgura iz Nareka održano je u četvrtak, 6. veljače, u Velikoj dvorani Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu (KBF).
O knjizi su govorili profesori sa splitske teologije prof. dr. sc. Mladen Parlov i prof. dr. sc. Ivan Bodrožić, znanstveni savjetnik u trajnom izboru pri Institutu Ivo Pilar u Dubrovniku dr. sc. Vinicije Lupis i nadbiskup armenske apostolske Crkve Katolikata Velike Kuće Cilicije te član Upravnog odbora Svjetskog vijeća crkava mons. Nareg Alemezian. Osim predstavljača na ovome su predstavljanju uzvanici bili i Veliki kancelar Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu mons. Zdenko Križić, rektor Sveučilišta u Splitu prof. dr. sc. Dragan Ljutić, dekan KBF-a u Splitu izv. prof. dr. Šimun Bilokapić i generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Franjo Frankopan Velić.
Na početku predstavljanja prisutnima se obratio splitsko-makarski nadbiskup mons. Križić koji je najprije pozdravio armenskog nadbiskupa mons. Alemeziana izrazivši zahvalnost za dolazak. Nadbiskup je istaknuo važnost lika svetog Grgura iz Nareka, crkvenog naučitelja iz 10. stoljeća, „čije djelo Crkva posebno cijeni zbog dubine njegove vjere i iznimne duhovne mudrosti“. Potom je ustvrdio kako je prijevodom ove knjige hrvatska duhovna literatura dobila vrijedan doprinos. Govoreći o Grgurovom učenju, nadbiskup je podsjetio kako je ovaj svetac isticao dvije temeljne stvari u kršćanskom životu: pravovjerje i krepostan život. Sveti Grgur, prema riječima mons. Križića, "naglašava da je za biti učitelj u vjeri nužno imati teološko znanje, ali i iskustvo Boga". Za kraj, mons. Križić je knjigu preporučio na čitanje dodavši kako u njoj vidimo “što smo, što možemo i koje je bogatstvo naše nutrine”, a potom je zahvalio svima koji su uložili trud u prevođenje i izdavanje ovog vrijednog djela.
Prof. dr. sc. Parlov bio je jedan od recenzenata knjige, a ujedno je napravio i teološku lekturu te je na ovom predstavljanju progovorio o općem sadržaju knjige. Na samom početku svoga izlaganja podsjetio je kako je papa Franjo sv. Grgura iz Nareka 2015. godine proglasio 36. naučiteljem Crkve istaknuvši kako se ta titula dodjeljuje onima koji su iznimno doprinijeli razumijevanju katoličke vjere. Budući da ova knjiga dolazi od crkvenog naučitelja vrijedna je za pročitati, ali je i po svom sadržaju, kako ističe prof. Parlov, vrijedna za duhovni život pojedinca. Kroz 76 brojeva knjiga tumači pravovjerje, odnosno Nicejsko vjerovanje, a potom se bavi tajnom Presvetoga Trojstva, Crkvom i sakramentima krštenja, euharistije i pokore te potom govori o kreposnom življenju u gotovo dvije trećine knjige dajući prednost kreposti pravde. Prof. Parlov dodao je i kako se u Grgurovim spisima osjeća veliki utjecaj semitske teologije što je naveo kao svojevrsnu značajku armenskih autora. Potom je progovorio o Grgurovom shvaćanju duhovnoga života čovjeka kao jedne utvrde kojom mora upravljati razum, a neprijatelj je želi osvojiti kroz naših 5 osjetila. „Nauk ove knjige je dobro utemeljen, polazište je biblijsko i savjeti koje daje u budnosti nad osjetilima mogu biti jako poučni i danas“ rekao je prof. Parlov i zaključio čestitkom izdavaču i svima koji su radili na ovoj knjizi.
Prof. dr. sc. Bodrožić, jedan od urednika knjige, najprije je istaknuo činjenicu kako je ovo prvo izdanje ove knjige na nekom jeziku nakon onoga izvornoga armensko-engleskoga koje je predstavljeno prošle godine. U svome se izlaganju zadržao na govoru o dijelu knjige u kojem Grgur govori o pravovjernosti, srcu duhovnog života, budući da se nalazimo u godini obilježavanja sabora u Niceji. Prof. Bodrožić pojasnio je kako Grgur pravovjernost drži početkom dobroga djelovanja, izrazom ljubavi prema Bogu i početkom duhovnoga života. Potom je okupljenima približio Grgurovu motivaciju za pisanje ove knjige rekavši kako je nastala kao odgovor na zahtjeve i potrebe vjernika kojima je bio dužan ostaviti bogato duhovno naslijeđe, ali i iz uvjerenja da je pred Bogom to dužan napraviti. Nadalje je prof. Bodrožić, slijedeći Grgurov nauk, vjeroispovijest definiranu na Niceji, potpuno i besprijekorno ispovijedanje vjere temeljeno na nauku apostola i proroka, istaknuo kao temelj pravovjernosti cijele Crkve. U konačnici je apostrofirao kako nema istinske duhovnosti bez Nicejske vjeroispovijesti i svijesti da nas Bog u duhovnosti „potiče i ukrašava krepostima i dobrim životom u Kristu“.
Dr. sc. Vinicije Lupis, najzaslužniji za prijevod ove knjige na hrvatski jezik, vrsni je poznavatelj povijesti i povijesti umjetnosti te odnosa između armenskoga i hrvatskoga naroda. U svome je izlaganju zahvalio prevoditelju Mati Marasu koji je uvelike pomogao kod hrvatskoga prijevoda ovoga djela. Predstavio je život i djelo nadbiskupa Narega Alemeziana, priređivača ove knjige, zaduženog za ekumenski dijalog u ime svoje Crkve, koji je knjigu Grgura iz Nareka preveo s klasičnog armenskog na suvremeni armenski kako bi se onda omogućio prijevod na engleski jezik i širenje nauka ovoga važnoga oca kršćanskog Istoka. Osim govora o priređivaču i autoru knjige, dr. sc. Lupis dao je važan presjek patnje koju su radi vjere od šestoga stoljeća do današnjih dana podnijeli Armenci, prvi narod koji je prihvatio kršćanstvo i čijega je porijekla sv. Vlaho, zaštitnik Dubrovnika, s posebnim naglaskom na genocid iz 1915. čija se obljetnica obilježila svečanim liturgijskim slavljem koje je održano 2015. u Bazilici sv. Petra. Također je pokazao brojna važna mjesta za povijest armenskoga naroda koja su vezana uz život i djelo Grgura iz Nareka, a koja danas većinom ne postoje zbog brojnih razaranja te približio važnost utjecaja hrvatskoga pritiska u prošlogodišnjem označavanju groba sv. Vlaha gdje Armenci sada jednom godišnje smiju slaviti liturgiju.
Posljednji se okupljenima obratio mons. Alemezian koji je svima zahvalio na dolasku na ovo predstavljanje istaknuvši kako je knjiga koja pripada univerzalnoj Crkvi, iz zahvalnosti što je Grgura iz Nareka proglasio naučiteljem Crkve, posvećena papi Franji. „Ova je knjiga je vodič za naše hodočašće Bogu“ rekao je mons. Alemezian i potom dodao kako je na velikom slavlju u Bazilici sv. Petra od 12. travnja 2015. u isto vrijeme sjala svetost Grgura iz Nareka, ali i mučeništvo 1 500 000 Armenaca u genocidu iz 1915. godine. Nadbiskup je također podsjetio na Grgurovo inzistiranje na kreposti pravde te dodao kako su Armenci i Hrvati jedno u traženju pravde za svoje narode. Pred kraj izlaganja posvjedočio je o životu armenskoga naroda i činjenici da je neprijatelj uspio izbrisati armenska sela, crkve i samostane, ali ne i kršćansku vjeru. U konačnici je onima koji su zaslužni za prijevod ove knjige na hrvatski jezik podijelio prigodne poklone te akademski čin zaključio molitvom iz molitvenika sv. Grgura iz Nareka izrekavši želju za prevođenjem toga molitvenika kako bi Hrvati i Armenci bili povezani i molitvom po zagovoru sv. Grgura iz Nareka.