Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu svečano je u ponedjeljak, 28. rujna, započeo akademsku godinu 2026./2027. Program je započeo euharistijskim slavljem u kapeli Centralnoga bogoslovnog sjemeništa koje je predvodio splitsko-makarski nadbiskup i veliki kancelar KBF-a mons. Zdenko Križić.
U koncelebraciji je bilo dvadesetak svećenika, među kojima hvarski biskup Ranko Vidović, provincijal Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja i veliki vicekancelar KBF-a fra Siniša Balajić, generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Franjo Frankopan Velić, pastoralni vikar don Edvard Punda, dekan KBF-a prof. dr. sc. Ivan Bodrožić. Liturgijsko pjevanje predvodio je Zbor studenata KBF-a pod ravnanjem fra Branimira Novokmeta.
Nadbiskup Križić u homiliji je, polazeći od evanđeoskoga pitanja učenika tko je među njima najveći, govorio o opasnosti da se ono što bi trebalo biti služenje pretvori u natjecanje te da uspjeh drugoga postane prijetnja vlastitoj vrijednosti. Naglasio je kako Isus, stavljajući dijete među učenike, mijenja kriterij veličine: u Evanđelju se ona ne mjeri time koliko je netko iznad drugih, nego koliko je spreman biti za druge. Istaknuo je da je to osobito važno za teološki fakultet, čije poslanje nije stvaranje akademskih karijera i područja osobnog utjecaja, nego služenje čovjeku i Crkvi. U središtu toga poslanja treba biti student kojemu nisu potrebni samo znanje i znanstvenici, nego i profesori svjedoci. „Teologija se ne prenosi samo riječima. Ona se prenosi životom“, poručio je nadbiskup, pozvavši profesore da svojim odnosom prema drugima svjedoče ono čemu poučavaju studente. Poželio je da Fakultet bude zajednica u kojoj se različiti darovi ne doživljavaju kao prijetnja, nego stavljaju u službu zajedničkoga traženja istine. Posebno je naglasio kako teologija živi od dijaloga, istraživanja, pitanja i različitih perspektiva te da zajedništvo ne zahtijeva da svi misle jednako, nego da različite darove podrede istini i zajedničkom poslanju. Profesorima je poručio da u središte stave studenta, a ne vlastite ambicije, rivalstva i potrebu za priznanjem, kako bi mu pomogli postati zrelijim čovjekom i vjernikom te ga poučili ne samo kritički razmišljati nego i autentično moliti. „Da naš Fakultet ne bude samo mjesto na kojemu se o Bogu govori, nego mjesto na kojemu se Boga traži, ljubi i svjedoči“, istaknuo je. Zahvalivši profesorima na zahtjevnoj i dragocjenoj službi koju im je Crkva povjerila, zaključio je željom da na kraju mogu reći: „Nismo tražili da budemo najveći. Tražili smo da budemo vjerni Gospodinu.“
Pročitajte cijelu homiliju na ovom linku!
Na kraju misnog slavlja okupljeni su himnom „O dođi, Stvorče“ zazvali Duha Svetog na početku nove akademske godine, a program je zatim nastavljen u velikoj dvorani KBF-a akademskim dijelom. Isti je započeo pozdravom velikog vicekancelara KBF-a fra Siniše Balajića koji je posebnu riječ uputio studentima, napose onima koji ove godine započinju studij. Postavio je pitanje kakav studij na KBF-u u Splitu žele te izdvojio tri njegova važna elementa: sam čin studiranja, KBF i Split kao konkretan povijesni i vjernički kontekst te trajni studij i odgoj kao konačni cilj. Podsjetio je da studij ne završava stjecanjem diplome te pozvao studente da sami preuzmu odgovornost za svoj intelektualni, ljudski i vjernički rast, ne zadovoljavajući se samo slušanjem predavanja i pripremanjem ispita. Potaknuo ih je da tijekom studija budu otvoreni učenju od profesora, kolega, ljudi koje susreću i životnih okolnosti, svjesni da je obrazovanje proces koji traje cijeli život. Naglasio je pritom da studij na Katoličkom bogoslovnom fakultetu treba biti više od stjecanja znanja te pridonijeti cjelovitom oblikovanju osobe i njezinoj pripremi za buduće poslanje.
Okupljenima se potom obratio dekan prof. dr. sc. Ivan Bodrožić. Pozdravljajući nadbiskupa Križića, biskupa Vidovića, profesore, djelatnike i studente, a osobito one koji prvi put ulaze u akademsku zajednicu KBF-a, dekan je istaknuo kako Fakultet nije samo visokoobrazovna ustanova, nego i crkvena zajednica pozvana živjeti zajedništvo Kristove obitelji. Studente je pozvao da ne budu pasivni primatelji znanja, nego aktivni sudionici obrazovnoga procesa, razvijajući svoje sposobnosti kako bi ih poslije mogli staviti u službu poslanja koje im Crkva povjeri. Govoreći o digitalnoj transformaciji visokog obrazovanja, istaknuo je kako suvremene tehnologije donose nove mogućnosti koje treba prihvatiti i koristiti, ali ih je povezao i s dubljom preobrazbom na koju je pozvan svaki kršćanin. Podsjetivši da riječ „digitalna“ dolazi od latinskoga digitus – prst, povezao ju je s Kristovim riječima o „prstu Božjem“, odnosno snazi Duha Svetoga, naglasivši kako je temeljna preobrazba ona u Kristovu duhu: čovjek dotaknut i preobražen Duhom Svetim sposoban je preobražavati stvarnost oko sebe. Na kraju je akademsku zajednicu povjerio zagovoru njezina zaštitnika sv. Jeronima i svima poželio blagoslovljen početak nove akademske godine.
Središnji dio akademskog programa bio je lectio brevis pod naslovom „Kierkegaardovi izvori: od filozofskih utjecaja do egzistencijalne misli“, koji je održao mr. sc. Jure Ivić, asistent na Katedri filozofije. Predavanje je utemeljio na dijelu svojega doktorskog istraživanja posvećenog pitanju Boga kod Sørena Kierkegaarda prema talijanskom filozofu Corneliju Fabru te je prikazao osobne, religiozne i filozofske izvore iz kojih se razvijala Kierkegaardova egzistencijalna misao. Govoreći o osobnim utjecajima, osvrnuo se na filozofov odnos s ocem, iskustva obiteljskih gubitaka i odnos s Regine Olsen, povezujući ih s razvojem Kierkegaardova razumijevanja tjeskobe, očaja, pojedinca i različitih stadija egzistencije. Istaknuo je i važnost biblijskoga okvira njegove misli, u kojemu su stvarnost grijeha, čovjekova potreba za Božjom milošću i osoba Isusa Krista trajne referentne točke. Predstavljajući filozofske izvore, izdvojio je utjecaje Sokrata, Aristotela, Augustina, Luthera, Pascala, Lessinga, Hamanna, Hegela i Schellinga, pokazujući kako je Kierkegaard njihove ideje preuzimao, razvijao ili im se kritički suprotstavljao. Posebno je istaknuo Sokrata kao uzor filozofije koja nije tek teorijski sustav, nego zahvaća i preobražava čovjekov život, te Kierkegaardovo protivljenje hegelijanskom svođenju vjere na područje racionalnoga. Osvrnuo se i na „skok vjere“, naglasivši kako povijesne činjenice i racionalno znanje sami po sebi nisu dovoljni za vjeru, nego ona zahtijeva osobni odgovor pojedinca. Zaključio je kako prikazani izvori predstavljaju temelj za razumijevanje Kierkegaardova egzistencijalizma i njegove kritike tadašnjega danskog protestantskog kršćanstva.
Svečanim početkom nove akademske godine profesori, studenti i djelatnici Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu započeli su novu godinu nastavnog, znanstvenog i odgojno-obrazovnog rada.