Događanja

U prigodi proslave 25. obljetnice postojanja Hrvatskoga katoličkog liječničkog društva podružnice Split, HKLD Split je u suradnji s Katoličkim bogoslovnim fakultetom u Splitu organiziralo znanstveni skup pod nazivom „Ecce Homo! Medicinski i teološki pristupi“ u petak, 16. ožujka u dvorani KBF-a u Splitu.

Skupu su nazočili splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić, vojni biskup Jure Bogdan, novoimenovani hvarski biskup Petar Palić, rektor Sveučilišta u Splitu prof. Šimun Anđelinović, splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban, solinski gradonačelnik Dalibor Ninčević, splitski dogradonačelnik Nino Vela, v. d. dekana KBF-a u Splitu prof. dr. Anđelko Domazet, dekan Medicinskoga fakulteta u Splitu prof. dr. Zoran Đogaš, predsjednica HKLD-a prof. dr. Ana Planinc Peraica, predsjednica splitske podružnice HKLD-a doc. dr. Meri Matijaca, oko 30-ak predavača liječnika i teologa iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Nakon molitve, nazočnima su se uime organizatora obratili dr. Meri Matijaca i prof. Anđelko Domazet, a uime splitskoga Sveučilišta rektor prof. Šimun Anđelinović. Uputivši riječ pozdrava i dobrodošlice istaknuli su aktualnost teme koja uključuje promišljanje odnosa liječnik – bolesnik – duhovnik te važnost pristupa čovjeku i njegovom zdravlju s medicinskoga i teološkoga vida.

Pozdravnom riječju nazočnima se obratio i nadbiskup Marin Barišić. Podsjetio je na evanđelista Luku, „ljubljenog liječnika i uvaženog teologa“, kazavši da on najbolje sintetizira temu skupa i cjeloviti pristup zdravlju i bolesti čovjeka. „On nas upućuje na višu razinu prema Onome koji je bio učitelj i liječnik, koji je mogao reći: 'Ja ti opraštam' i 'Ustani i hodi', prema Isusu Kristu, božanskom Logosu.“ Poželio je da u tom božanskom Logosu, Isusu Kristu prepoznamo mjeru (za) čovjeka. Izrazio je nadu da će ovaj skup pridonijeti unaprijeđenu cjelovitoga zdravlja i što uspješnijem nošenju s bolešću svakoga patnika. Zahvalio je liječnicima na predanom i odgovornom radu u cjelovitom liječenju bolesnika.
Uvodnu riječ u znanstveni skup uputio je prof. dr. Ante Mateljan, duhovnik splitske podružnice HKLD-a. Kazao je da je nit vodilja znanstvenoga skupa otajstvo Kristova trpljenja, odnosno pobožnost križnoga puta u kojemu se kroz 14 postaja promišlja osudu, trpljenje, muku i smrt Isusa iz Nazareta. U tom promišljanju jasno se pokazuju najdublja pitanja o smislu patnje nevinoga, o pristupu i odnosu prema osobi koja trpi, a u konačnici o samoj ljudskoj smrti te vjeri u život poslije smrti. Iako se ova pitanja s jedne strane tiču svakoga čovjeka, s druge strane posebno se postavljaju onima koji su po svome zvanju i poslanju upućeni na pomoć bolesnima, patnicima i umirućima, dakle liječnicima i medicinskim djelatnicima. Budući da se u događaju Isusove patnje, još bolje rečeno u samom Isusu patniku prepoznaje svaki čovjek u određenom trenutku svoga životnog puta, za naslov znanstvenog skupa uzeta je riječ kojom je nepravedni sudac Poncije Pilata predstavio izbičevanog i izruganog Isusa njegovim sunarodnjacima: Evo čovjeka! Od toga trenutka izraz Ecce homo! dobio je posve jasno značenje. Tom čovjeku, patniku u ovom znanstvenom skupu i ovim radovima, koji su objavljeni u Zborniku „Eccce Homo! Medicinski i teološki pristupi“, pristupamo sa medicinske i teološke strane.

Dr. Mateljan je naglasio da u obradi navedene problematike nije mogla izostati ni 15. postaja - Isusovo uskrsnuće od mrtvih - jer upravo ona u konačnici osvjetljava smisao svih 14 prethodnih. Izbor pristupa svakoj pojedinoj postaji, uz osnovne sugestije organizacijskog odbora, ostavljen je samim predavačima. Stoga u zborniku nalazimo ne samo vrlo kvalitetne i zanimljive radove uređene na primjeren znanstveni način, nego i obogaćene primjerima iz prakse, dojmljivim svjedočanstvima, te meditativnim refleksijama. Kod zamolbe za predavanja vodila nas je nakana da to budu eminentni stručnjaci u medicini i teologiji, profesori s medicinskih fakulteta u Splitu i Zagrebu te priznati kliničari, kao i profesori s katoličkih bogoslovnih fakulteta i teoloških učilišta u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Potom su uslijedila izlaganja, a prvim dijelom programa znanstvenoga skupa koji traje cijeli dan, moderirali su prof. dr. Kajo Bućan i prof. dr. Jadranka Garmaz.
| Tekst: Silvana Burilović Crnov | 16. 03. 2018. |

Whatsapp