Poslijediplomski studiji

Poslijediplomski

Poslijediplomski znanstveni studij za licencijat i doktorat "Povijest teologije i kršćanskih institucija"

Predlagač i izvođač: Katolički bogoslovni fakultet

3 godine

180

Na poslijediplomski studij mogu se upisati svi oni koji su završili diplomski studij teologije, katehetike, religijskih znanosti ili drugih humanističkih studija na crkvenim učilištima. Oni koji u preddiplomskom i diplomskom ciklusu imaju veći broj predmeta iz teologije i filozofije, a čiji studij nije dostatan za teološki poslijediplomski studij, posebno fakultetsko Povjerenstvo za poslijediplomski studij odredit će uvjete upisa.  
Kandidati  koji  su  diplomirali četverogodišnji katehetski studij po sustavu prije 2005. za upis na poslijediplomski studij moraju skupiti iz preddiplomskog  i  diplomskog  studija  30  ECTS  bodova.  Povjerenstvo  za poslijediplomski  studij  odredit će,  nakon  razgovora  s  kandidatom/icom, predmete  koje  mora  upisati  i  položiti  kao  uvjet  za  upis  poslijediplomskog studija. Kandidat/ica za poslijediplomski studij prijavi prilaže sljedeće dokumente:
- zamolbu naslovljenu na Dekanat KBF-a;
- diplomu teologije/magisterija teološke struke, odnosno, diplomu katehete/magisterija katehetske struke s prosjekom ne nižim od ocjene vrlo dobar (3,5);  
- poznavanje barem jednog od pet svjetskih jezika (engleski, njemački, francuski, talijanski, španjolski), a do konca studija dva;
- domovnicu;
- potvrdu o suglasnosti radne ustanove (ako je kandidat u radnom odnosu);
Kriteriji odabira polaznika temelje se, prije svega, na profilu filozofsko-teološke struke, uz poštivanje crkvenih  i civilnih normativnih akata o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (zakon, statut, pravilnici, crkveno  zakonodavstvo). Konačnu odluku o upisu svakoga pojedinoga kandidata/ice donosi Fakultetsko vijeće na temelju    obrazloženoga prijedloga Povjerenstva za poslijediplomski znanstveni studij.

Završenim poslijediplomskim studijem stječu se znanja i vještine za samostalni znanstveni rad na znanstvenom  polju teologije, osobito na području izabrane tematske cjeline (specijalizacije), iz koje je student/ica izradio doktorski rad. Završetkom dvogodišnjeg specijalističkog studija za postignuće licencijata student/ica stječe sposobnosti na dvije razine: očekuje se da je osposobljen za znanstveno istraživanje, a na nastavnoj razini osposobljen je za poučavanje na teološkim fakultetima u crkvenoj nadležnosti. Završetkom doktorata očekuje se da  je student/ica: uznapredovao u znanstvenoj zrelosti; ovladao metodom i tekstovima svoje specijalizacije; svojim  doktorskim radom doprinio napretku (teološke) znanosti; stekao status znanstvenika, te time postao osposobljen za  nastavak znanstveno-istraživačkog rada unutar izabranog studijskog područja.  
Sukladno Zakonu, osoba koja ima licencijat može se zaposliti izborom u suradničko zvanja asistenta s obvezom  dovršenja doktorata, dok se osoba sa stupnjem doktorata može zaposliti izborom u suradničko zvanje višeg asistenta, uz zakonski određenu obvezu napredovanja u znanstveno-nastavnom zvanju. Po završetku poslijediplomskog studija na KBF, uz spomenute mogućnosti, moguće je zapošljavanje:
- u crkvenim ustanovama;
- u znanstveno-istraživačkim ustanovama (institutima);
- u kulturnim ustanovama;
- u državnim ustanovama;
- u obavijesnim sredstvima;
- u izdavačkoj djelatnosti;  
- u udrugama civilnog društva.

Temeljem obrazovnog kontinuiteta, na KBF-u kao visokoškolskoj ustanovi s  određenim profilom, već se u preddiplomskom i diplomskom studiju njeguju i promiču predmeti povezani s teologijom, a to se želi posebice posti
ći u poslijediplomskom studijskom programu. Tako se studijem filozofije pomaže otkrivati veza između filozofske misli i teologije, a upoznavanjem psihologijskih i društvenih predmeta te jezika relevantnih za teologiju, stječe  se antropološko-teološka kultura nužna za proces inkulturacije vjere u suvremenom svijetu. Program predloženog studija jedini je doktorski studij te vrste u Hrvatskoj s naglascima  na  odnosu  kršćanstva  i  suvremene kulture. Fakultetsko  vijeće, svjesno svoje odgovornosti za inovacije, vodilo je računa pri sastavljanju Programa o izboru osnovnih sadržaja predmetâ, o načinu izvođenja nastave, o odabiru suradnika i o drugim uvjetima potrebnima za izvođenje nastave. K tome, valja istaknuti kako je teolog kao znanstvenik nužno upućen na interdisciplinarnu suradnju sa svima koji se bave istom ili sličnom problematikom na drugim, posebice srodnim,  znanstvenim  područjima. Ta unutarnja filozofsko-teološka interdisciplinarnost dolazi do izražaja u strukturi
predložene specijalizacije.  Za sada još nema međufakultetskog partnerstva po kojemu bi KBF u Splitu s nekom   drugom sveučilišnom ustrojbenom jedinicom pokrenuo i izvodio doktorski program. KBF je načelno otvoren za tu mogu
ćnost, a to se vidi i po tome što se uovom Programu među imenima nastavnika i suradnika koji će sudjelovati u izvo
đenju predmeta nalaze i stručnjaci iz drugih znanstvenih područja. Ta suradnja bit će još značajnija tako da će s   vremenom interdisciplinarna inovativnost poslijediplomskog programa dosegnuti punu međufakultetsku suradnju.

Stječe se akademski stupanj licencijata (magistar znanosti) humanističkih znanosti, polje teološke znanosti s naznakom specijalizacije (grane). Stječe se akademski stupanj doktorata humanističkih znanosti (dr. sc. human.), polje teološke znanosti s naznakom specijalizacije (grane).