Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu započeo je u petak 30. rujna novu akademsku godinu 2016./17. Euharistijsko je slavlje u kapeli splitskoga Centralnog bogoslovnog sjemeništa predvodio Veliki kancelar Fakulteta splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić, u koncelebraciji sa šibenskim biskupom Tomislavom Rogićem, dubrovačkim biskupom Matom Uzinićem, kotorskim biskupom Ilijom Janjićem, provincijalnim vikarom Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Antom Udovičićem, dekanom KBF-a prof. dr. sc. Anđelkom Domazetom, nastavnicima i odgojiteljima.

Pozdravivši sve sudionike slavlja mons. Barišić je započeo s riječima sv. Jeronima, čiji blagdan danas slavimo, pozvavši sve da u novi početak krenu od Riječi Božje. U svojoj homiliji naglasak je stavio na evanđeoski tekst o sijaču i sjemenu kazavši da Isus ne govori u prispodobama da bi nam dao samo nova znanja nego da bi se susreli s Njime. Isus želi, naglasio je mons. Barišić, otvoriti naše srce da bi moglo biti plodno tlo za Njegovu riječ. On je uporan, strpljiv i ima povjerenja u nas, u protivnom odustao bi od nas. No mi moramo dati svoj doprinos, obrađivati teren kako bi Njegova riječ posijana na tlo našega srca donijela dobar plod. Nadbiskup je naglasio da Isus kaže: „poslušajte“, a ne kaže: „počujte“, jer ne želi da Njegova riječ ostane na površini nego da uđe u dubinu našega srca, u dušu, želi da je utjelovimo. Sv. Jeronim je svojim djelima i talentima obogatio Crkvu, zapadnu kulturu i civilizaciju. Poznat je njegov silogizam: „Ne poznavanje Pisma je nepoznavanje Krista.“ Tu bi istinu, upozorio je mons. Barišić, trebao svatko otkrivati na svoj način. Jeronim nas poziva da budemo budni, otvoreni za prisutnost te Riječi u našoj stvarnosti. On veli da nije dovoljno studirati Sveto pismo nego da je potrebna duhovnost koja se očituje u etičnosti života. Jednom je svećeniku poručio: „Pazi da ti riječi ne budu u raskoraku s djelima, da ti djela ne ponište riječi.“ Ljubav prema Svetom pismu i prema Kristu očituje se kroz studij i molitvu, naglasio je nadbiskup Barišić. Pozvao je studente da poput sv. Jeronima vole Crkvu, da budu polemični ali ne tako da drugoga ponižavaju nego uvijek iz ljubavi prema Crkvi i za opće dobro.

Misno je slavlje završilo drevnim himnom Duhu Svetomu „O dođi Stvorče“, a potom je program nastavljen u velikoj dvorani Fakulteta. Prigodnu riječ nazočnima uputili su dekan Fakulteta dr. Domazet, provincijalni vikar Udovičić i kancelar nadbiskup Barišić. Dekan je uime Fakulteta zahvalio trojici profesora koji su ove akademske godine otišli u mirovinu: dr. Marjanu Vugdeliji, dr. Dušanu Mori i mr. Mirku Mihalju, a uspješan rad poželio novim nastavnicima: dr. Ivanu Macutu, lic. psih. Đini Šparada i dr. Miljenki Grgić.

Lectio brevis na temu "Putevima biblijske istine. Lažne istine i istinite laži" održala dr. sc. s. Miljenka Grgić. „Kritika i osporavanje istine Biblije, Pisma koje stoji u temeljima Crkve, povlači za sobom kritiku i osporavanje same Crkve, te je dužnost teologa istinu Biblije na prikladan način iznositi, braniti i obrazlagati“, kazala je dr. Grgić. Naglasila je da se na tragu Isusova obećanja Duha Istine (IV 16,12-13) te smjernica II. vatikanskog sabora u Dei Verbum 11 i Gaudium et spes 44, pokazuje kakav je to ispravan način izlaganja istine Biblije. Budući da je „svako Pismo bogoduho i korisno“ (2 Tim 3,16-17) a istina Pisma je istina spasenja (DV 11) „pogrešne su one hermeneutike koje ili relativiziraju biblijske rečenice ili ih nekritično citiraju. Istinu Pisma potrebno je kritički izlagati i nastojati pronicati sve dublje u svjetlu novih događaja (usp. Iv 16,12-13; GS 44), a onim tekstovima koji predstavljaju određene poteškoće treba pristupati kao Pismu čiju istinu spasenja još nismo u stanju dokučiti“, istaknula je dr. Grgić. U prilog tvrdnje da svaki biblijski tekst nosi istinu spasenja navela je primjer biblijske pripovijesti o spasenju Jeruzalema (2Kr 18,13-19 i Iz 36-37). Dijakronijska analiza te pripovijesti potvrđuje istinitim Jeremijine optužbe na račun judejskih pisara i mudraca; judejski pisari i mudraci optuženi su da manipuliraju nadahnutim tradicijama i promoviraju lažne istine vjere, a pripovijest o spasenju Jeruzalema pruža konkretan primjer takvih manipulacija i lažnih istina koje su našle svoj put u kanon Svetog pisma. „U Svetom pismu te lažne istine postale su istinite laži, jer zapisane su radi našeg spasenja i uče nas istini spasenja“, naglasila je dr. Grgić te dodala: „Katastrofalni učinci biblijskih lažnih istina i manipulacija nadahnutim tradicijama upozoravaju nas da bilo kakvo zaustavljanje na nekim istinama i apsolutiziranje nekih istina rađa opasnim poluistinama i opstruira proces ulaženja u Božju istinu.“ Stoga je potrebno, zaključila je dr. Grgić, „buditi svijest o djelomičnom znanju, svijest koja nas drži trajno budnima i čuva na putu Božje istine.“ Prodekan za nastavu doc. dr. sc. Domagoj Runje iznio je potom sve važne obavijesti o predavanjima i tijeku rada u novoj akademskoj godini.

| Silvana Burilović Crnov | 7.10.2016 |

FOTOGALERIJA

Pin It