Ostale vijesti

U jugoistočnoj talijanskoj regiji Molise od 10. do 12. prosinca predstavljena je knjiga „Croati molisani. San Felice del Molise – Acquaviva Collecroce – Montemitro“ (hrv: Moliški Hrvati. Filić – Kruč – Mundimitar) autora fra Petra Milanovića Trape, koji je 17 godina djelovao među moliškim Hrvatima.

Knjiga je talijanski prijevod doktorskog rada „Tri župe moliških Hrvata: Filić, Kruč i Mundimitar“, kojeg je fra Petar 16. prosinca 2020. obranio na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Talijansko izdanje ima i nekoliko priloga. Prijevod talijanskog izdanja financijski je podržao Središnji državni ured za Hrvate izvan republike Hrvatske. 

Autor obrađuje povijest triju župa talijanske biskupije Termoli-Larino: Župe sv. Marije Carigradske – Filić (S. Maria di Costantinopoli – San Felice del Molise), Župe sv. Marije Ester – Kruč (S. Maria Ester – Acquaviva Collecroce) i Župe sv. Lucije djevice i mučenice – Mundimitar (S. Lucia Vergine e Martire – Montemitro), u kojima oko pet stoljeća žive moliški Hrvati. U knjizi se analiziraju jezik, običaji, tradicije i pastoralni život moliškohrvatskih zajednica, a sadržaj je nastao na temelju arhivske građe koja se čuva u arhivima triju spomenutih župa te u Arhivu Biskupije Termoli-Larino; kao i na temelju rezultata prethodnih istraživanja objavljenih u brojnim publikacijama. Knjiga ima 372 stranice, a 300 primjeraka tiskano je u nakladi Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu i Crkve u svijetu.

Predstavljanje je održano na talijanskom jeziku u tri mjesta: Filić (10. prosinca), Mundimitar (11. prosinca) i Kruč (12. prosinca). Na predstavljanjima knjige sudjelovalo je oko 150 ljudi, a svaku je večer kroz program moderirao Giovanni Romagnoli, predsjednik udruge „Na našo“. Predstavljači su bili don Benito Giorgetta, fra Šimun Markulin i prof. Giovanni Piccoli. Umjetničko-glazbeni program animirali su Mario Quici, Antonio Biacca i Matteo Vetta, a pjesme „na našo“ recitirao je Mario Giorgetta. Predstavljanja su svojom nazočnošću počastili mjesni gradonačelnici i predstavnici Provincije Campobasso, a na svim predstavljanjima okupljenima se obratila i Antonella D’Antuono, predstavnica moliških Hrvata u Savjetu Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Fra Petar je uputio zahvalnu riječ u sva tri mjesta, a druženje se nastavljalo uz prigodni domjenak.

Iz Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja na predstavljanjima je sudjelovao i fra Jerko Kolovrat, student na Filozofskom fakultetu Papinskog sveučilišta Antonianum u Rimu. U Mundimitru i Kruču domaćini su organizirali prijenos uživo na Facebook stranici „Zona Rossa Webtv“.

Fra Šimun Markulin, asistent na Katedri moralnog bogoslovlja Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu na predstavljanjima je istaknuo je da predstavljaju knjigu i predaju javnosti plod višegodišnjeg istraživanja i rada, a sve je započelo fra Petrovim dolaskom u Kruč 1983. Naime, te je godine fra Šimun Šipić, provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja, odredio da fra Petar ide među moliške Hrvate. Tako je nastavljena živa veza između Splita i moliških Hrvata, a prvi franjevac koji je povezao naše krajeve i naše ljude bijaše upravo sv. Franjo, koji je boravio i u Dalmaciji i u Moliseu, rekao je fra Šimun koji je predstavio 6. poglavlje knjige, koje opisuje mostove suradnje i zajedništva između moliškohrvatskih zajednica i Katoličke Crkve u Hrvata (1967. – 2020.).

Moliški Hrvati stoljećima nisu imali osobite veze sa zemljom iz koje su pred Osmanlijama izbjegli njihovi predci. Stanje se počelo mijenjati u 20. stoljeću, a osobit doprinos u uspostavljanju novih puteva zajedništva dali su svećenici i časne sestre iz Hrvatske. Započinjemo s kardinalom Franjom Šeperom, zagrebačkim nadbiskupom, koji je 1967. posjetio moliške Hrvate. Tri godine nakon završetka Drugog vatikanskog sabora papa Pavao VI. imenovao ga je pročelnikom Kongregacije za nauk vjere. Tijekom obavljanja tako važne i odgovore službe kardinal Šeper posjetio je moliškohrvatske zajednice još 3 puta: 1972.; 1976. i 1981. godine. On je počasni građanin Kruča, a u tom mjestu nalazi se i ulica kardinala Šepera. Upravo su njegovom zaslugom 1981. u Kruč došle dvije časne sestre, koje su tamo ostale do 1990. Dvije godine nakon časnih sestara u Kruč stiže fra Petar Milanović Trapo. Neumorno rade na pastoralnom polju, pri čemu su osobito pazili na očuvanje moliškohrvatskog jezika, kulture i tradicije. Papa Ivan Pavao II. pohodio je 1983. Termoli, a sljedeće godine organizirano je zahvalno hodočašće u Rim, na koje sudjeluju i moliški Hrvati. Papa ih je pozdravio na moliškohrvatskom jeziku: Dragi moji moliški Hrvati. (…) Vi ste ostali vjerni vašoj religiji oš vašoj staroj tradiciji. Ostanite vjerni svedni Bogu, Crikvi oš kulturi do vaši stari dida.

Među moliškim Hrvatima bili su i šibenski biskup Josip Arnerić (1983.), kao i splitski nadbiskup Frane Franić (1984.). Potom ističem posjet dvojice nadbiskupa iz glavnog hrvatskog grada: kardinal Franjo Kuharić (1987.) i kardinal Josip Bozanić (2004. i 2008.), posjet apostolskog nuncija Petra Rajiča (2010.) te pohod splitskog nadbiskupa Marina Barišića (2004. i 2018.). Osobito su znakoviti posjeti splitskih nadbiskupa, jer većina moliških Hrvata potječe s prostora današnje Splitsko-makarske nadbiskupije. Dodajmo ovom popisu biskupa i posjet predsjednika Hrvatskog sabora Luke Bebića, koji je 2009. bio među moliškim Hrvatima; a ni mjesec dana kasnije u posjet je stigao predsjednik Republike Stjepan Mesić. Godine 2013. stigao je predsjednik Ivo Josipović, a 5 godina poslije predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.

S druge strane Jadrana nalazi se Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, čiji su provincijali posjećivali moliškohrvatske zajednice. Nisu izostali ni posjeti s moliške strane: aktualni biskup Biskupije Termoli–Larino posjetio je splitsku franjevačku provinciju, kao i njegov prethodnik Ruppi. Teme tih posjeta bile su usko povezane s pastoralnim djelovanjem franjevaca među moliškim Hrvatima. Kako je već istaknuto, prvi je stigao fra Petar, koji dolazi 1983. a u Split se vraća 1996. Drugi put dolazi 2008. s još dvojicom fratara te preuzimaju tri župne zajednice: fra Petar djeluje u Mundimitru, fra Josip Cvitković u Filiću, a fra Drago Gverić u Kruču. Fra Drago završava službu 2009., fra Josip 2011., a najduže ostaje fra Petar – do 2012. Dakle, trojica franjevaca Provincije Presvetog Otkupitelja pastoralno su djelovali među moliškim Hrvatima tijekom 17 godina. Autor detaljno navodi pastoralne, znanstvene, umjetničke i sportske aktivnosti koje su se događale u organizaciji ili uz sudjelovanje svećenikâ iz Hrvatske. Iz navedenih aktivnosti iščitava se konstantno nastojanje oko očuvanja katoličke vjere i morala; kao i želja da se zajedničkim snagama promovira jezik moliških Hrvata, kultura i običaji. I u tome su imali dosta uspjeha, a nemali doprinos nastojanjima predstavnika Katoličke Crkve dale su i druge institucije, kao što su: Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Rimu; gradonačelnici Kruča, Filića i Mundimitra, Regija Molise sa sjedištem u Campobassu; osnovna škola Nicola Neri u Kruču i dr, rekao je fra Šimun.

Među mnoštvom aktivnosti izdvojio je samo dio: hodočašća i studijska putovanja u Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, kao i po Italiji; sudjelovanje u radijskim i televizijskim emisijama; javljanje s prilozima u talijanskim i hrvatskim novinama; organizacija karitativne pomoći za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu tijekom Domovinskog rata (1991. – 1995.); promocija djelovanja folklorne skupine; slavlje mise na na našu i na hrvatskom jeziku; tiskanje prigodnih letaka, brošura i listova; organizacija formativnih susreta i tribina, kao i događaja koji su promovirali umjetnost i kulturu; podrška nastavi na hrvatskom jeziku u regiji Molise i dr.

Fra Šimun je istaknuo da je očit iznimni doprinos svećenika franjevaca iz Hrvatske, koji su surađujući s drugim institucijama, pojedincima i zajednicama neumorno radili na pastoralnom polju. A pastoralno djelovati među moliškim Hrvatima u mjestima Kruč, Filić i Mundimitar bilo je neodvojivo povezano s nastojanjima da se očuva moliškohrvatski jezik i stare tradicije. Autor je vješto pazio da navedeno prikaže na cjelovit i znanstven način; da iznese sve relevantne činjenice kojima se odlikuje život moliškohrvatske zajednice, sve njihove jezične i društvene specifičnosti, posebice njihovu oslonjenost na tradicijsku kulturu. Šesto poglavlje svojevrsna je kronologija (dnevnik) onoga što je okarakteriziralo hrvatske zajednice u Moliseu posljednjih pedesetak godina, zaključio je fra Šimun Markulin.

Tekst je preuzet s https://ika.hkm.hr/

Foto: Fra Jerko Kolovrat

FOTOGALERIJA

Whatsapp