Sabina Marunčić obranila doktorski rad na KBF-u u Splitu

Sabina Marunčić, lic. theol., doktorandica na poslijediplomskom sveučilišnom doktorskom studiju Kršćanstvo i suvremena kultura Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, uspješno je obranila u srijedu, 15. siječnja 2025. doktorski rad na temu: „Stručna formacija vjeroučitelja u kontekstu razvoja općih i specifičnih kompetencija vjeroučitelja za rad u školi“, pod mentorstvom prof. dr. sc. Jadranke Garmaz.

Uz mentoricu, članovi povjerenstva za ocjenu i obranu doktorskog rada bili su: prof. dr. sc. Alojzije Čondić (predsjednik), prof. dr. sc. Valentina Mandarić (vanjska članica), izv. prof. dr. sc. Ines Blažević (vanjska članica) i dr. sc. Gina Šparada (članica).

Doktorski rad Sabine Marunčić, podijeljen u teorijski i empirijski dio, te pruža znanstvenu analizu razvoja kompetencija vjeroučitelja te njihovog stručnog i profesionalnog usavršavanja. Autorica je naglasila važnost cjeloživotnog obrazovanja vjeroučitelja i potrebu za stalnim unapređenjem njihove stručne formacije u Hrvatskoj.

U teorijskom dijelu rada analizirane su tri tematske cjeline: povijesni razvoj i pravna utemeljenost vjeronauka u školama, stručna formacija vjeroučitelja te teorijski okvir kompetencija. Autorica ističe ključnu ulogu vjeroučitelja u suvremenoj školi te potrebu za integracijom općih i specifičnih kompetencija, temeljenih na međunarodnim standardima i crkvenim smjernicama. Naglasak je stavljen na kompetencije vjeroučitelja, koje uključuju osobnu, socijalnu, teološku, religijsko-pedagošku i pedagoško-didaktičku dimenziju. Njihov razvoj omogućuje kvalitetniju nastavu, a ključno je i trajno stručno usavršavanje vjeroučitelja.

Empirijski dio rada obuhvatio je istraživanje percepcije vjeroučitelja o njihovim kompetencijama i učestalosti sudjelovanja u stručnim usavršavanjima. Rezultati su pokazali kako vjeroučitelji koji su napredovali u stručnim zvanjima procjenjuju viši doprinos usavršavanja razvoju kompetencija u odnosu na one koji nisu napredovali. Također, istraživanja pokazuju kako vjeronauk pomaže učenicima da razviju optimističan pogled na život, razumiju vlastitu vjersku tradiciju te se otvore prema različitim kulturama i religijama. Uz kontinuiranu prilagodbu suvremenim obrazovnim standardima, vjeronauk zadržava specifične ciljeve – prijenos znanja i poticanje duhovnog i moralnog razvoja.

Poseban naglasak stavljen je na potrebu integracije tehnoloških i pedagoških inovacija u vjeronaučnu nastavu, uz očuvanje snažne povezanosti s duhovnim i vjerničkim vrijednostima. Istraživanje autorice također ukazuje na važnost unapređenja programa stručnog usavršavanja, osobito u području didaktičko-metodičkih i psihološko-pedagoških tema, kako bi vjeroučitelji bili što spremniji za izazove u modernom obrazovanju.

Rad Sabine Marunčić predstavlja značajan doprinos znanstvenoj raspravi o stručnom usavršavanju vjeroučitelja i razvoju njihovih kompetencija, čime se unaprjeđuje kvaliteta vjeronaučne nastave u hrvatskim školama. Katolički vjeronauk, kao temelj dijaloga između vjere i kulture, nastavlja obogaćivati učenike ne samo znanjem već i moralnim, duhovnim i društvenim vrijednostima koje oblikuju cjelovitu osobu. Autorica je zaključila da programi stručnih usavršavanja u Hrvatskoj, u kvalitativnomu i kvantitativnomu smislu, nadilaze zakonom propisane standarde, ujedno ističe potrebu za snažnijom integracijom svih dimenzija kompetencija, uz poseban naglasak na duhovnu dimenziju kao temelj profesionalnog razvoja vjeroučitelja.