Vijesti o znanstveno-istraživačkim projektima i natječajima

 

Istraživanje je provedeno s ciljem boljeg razumijevanja utjecaja izvanrednih okolnosti poput pandemije i socijalne izolacije na iskustvo studiranja i poučavanja.

 

Podatci su prikupljeni tijekom lipnja i srpnja 2020. godine pomoću elektroničkog upitnika, a sudjelovali su studenti i djelatnici visokih učilišta iz čitave Hrvatske.

 

Kroz tematske cjeline: tehnološki uvjeti studiranja u online okruženju tijekom izvanrednih okolnosti, kvaliteta izvedbe online nastave, kvaliteta podrške studentima, ocjenjivanje, opterećenje studenata i socijalno-psihološki aspekti poučavanja u online okruženju predstavljeni su izazovi tijekom studiranja i rada u izvanrednim okolnostima te poželjni oblici potpore visokih učilišta i drugih relevantnih tijela u sustavu visokog obrazovanja.

 

Na webinaru su predstavljena i osobna iskustva te način nošenja s akademskim obavezama tijekom i nakon karantene. O ovoj su temi govorile: izv. prof. dr. sc. Sanja Žaja Vrbica, prorektorica za studije i studente (Sveučilište u Dubrovniku), doc. dr. sc., Ivana Bosnić i doc- dr. sc. Ana Sović Kržić (Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu), izv. prof. dr. sc. Maja Martinović, prodekanica diplomskog MBA studija (Zagrebačka škola ekonomije i managementa), Iris Jerković, studentica (Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) i Tea Dimnjašević, predsjednica Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci.

 

Zaključci istraživanja

• Većina studenata koji su sudjelovali u istraživanju (42 %) vrlo je nezadovoljna i nezadovoljna pristupom knjižničnoj građi tijekom izvanrednih okolnosti, dok je većina djelatnika visokih učilišta (51 %) zadovoljna i vrlo zadovoljna.
• Najveći dio studenata (82 %), kao i najveći dio djelatnika VU-a (86 %) izrazio je zadovoljstvo (zadovoljan i vrlo zadovoljan) razinom vlastitih digitalnih kompetencija.
• Polovina studenata (50 %) smatra kako je kvaliteta izvedbe online poučavanja kroz predavanja puno lošija i lošija nego prije karantene, a 38 % djelatnika VU-a kvalitetu procjenjuje jednakom kao prije karantene.
• Većina studenata (57 %) kao i većina djelatnika VU-a (54 %) smatra kako je kvaliteta izvedbe online poučavanja kroz praktičnu i terensku nastavu puno lošija i lošija nego prije karantene.
• 42 % studenata kao i 44 % djelatnika VU-a smatra kako je mogućnost interakcije nastavnika sa studentima u virtualnom okruženju puno lošija i lošija nego prije karantene.
• 46 % djelatnika VU-a smatra da je opterećenje nastavnika nastavom bilo veće ili puno veće nego prije karantene, 27 % smatra da je bilo jednako, dok 19 % navodi da je bilo manje ili puno manje nego prije karantene.
• Da je kvaliteta pružene podrške studentima ista kao prije karantene, smatra 36 % studenata, dok 44 % djelatnika VU-a procjenjuje da se kvaliteta podrške nije razlikovala u odnosu na prethodno razdoblje.
• Polovina studenata (50 %) odgovorila je kako ne zna za mogućnost korištenja psihološkog savjetovanja studenata unutar matičnog visokog učilišta.
• 34 % studenata odgovorilo je kako je ocjenjivanje u manjoj mjeri (puno manje i manje) pokazalo uspješno savladavanje gradiva tijekom studiranja u virtualnom okruženju; 46 % djelatnika VU-a pak smatra da su ishodi učenja ostvareni u jednakoj mjeri kao i prije.
• Nešto više od polovine studenata koji su sudjelovali u istraživanju (56 %) smatra da je opterećenje studenata u online okruženju tijekom izvanrednih okolnosti bilo veće i puno veće nego prije karantene, dok 38 % djelatnika VU-a smatra da su studenti bili opterećeni u istoj mjeri kao i u prethodnom razdoblju.
• Polovina studenata (50 %) odgovorila je da su se tijekom studiranja u virtualnom okruženju osjećaji tjeskobe i/ili depresivnosti javljali više i puno više nego prije karantene; isto smatra i većina djelatnika VU-a (44 %).
• Oko polovine studenata (51 %) smatra da je razina motivacije za studentskim obavezama bila puno manja i manja nego prije karantene, dok većina djelatnika VU-a (45 %) navodi da je razina motivacije bila ista kao i prije karantene.
• Iako sudionici istraživanja ukazuju na učinkovitost online nastave i njezinu primjenjivost u prenošenju teorijskog znanja, ipak velik naglasak stavljaju na nezamjenjivost osobnog, izravnog kontakta među nastavnicima i studentima.
• Iskazane potrebe studenata i djelatnika visokih učilišta odnose se na stabilnu internetsku povezanost, primjerenu računalnu i dodatnu opremu, osiguravanje pristupa elektroničkoj literaturi, bolju organizaciju online ispita i prevenciju neetičnog ponašanja, mogućnost provedbe dijela nastave (posebno praktičnog dijela, laboratorijskih vježbi i sl.) uživo, vrednovanje povećanog nastavničkog opterećenja, izradu ujednačenih uputa za izvođenje online nastave, usluge psihološkog savjetovanja, dodatnu izobrazba nastavnika u postojećim oblicima online komunikacije, preispitivanje učinaka nastave na daljinu na studente i dr.

| Doris Žuro, Služba za znanstveno-istraživačke projekte |