Strategija

Katolički bogoslovni fakultet javno je crkveno učilište i istovremeno je sastavnica Sveučilišta u Splitu prema uvjetima iz Ugovora o položaju i djelovanju Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Splitu u sastavu Sveučilišta u Splitu, od 9. srpnja 1999. godine. Fakultet je priznala Sveta Stolica i uživa status kanonskoga visokog crkvenog učilišta. Organizira i izvodi sveučilišni integrirani, preddiplomski, diplomski i poslijediplomski studij. Razvija znanstveni, znanstvenoistraživački, nastavni, umjetnički i publicistički rad. Temeljni je zadatak Fakulteta odgoj i obrazovanje kandidata za svećeništvo i druge crkvene službe, odgoj i obrazovanje studenata za poučavanje u ustanovama odgojno- obrazovnog sustava Republike Hrvatske ta za druge službe u društvu koje su povezane s duhovnim i etičkim značajem. Strategija razvoja KBF-a za razdoblje 2017.-2021., usklađena je sa sljedećim sveučilišnim, nacionalnim i europskim strateškim dokumentima:


 

Vizija

Fakultet je jedna od vodećih znanstveno-istraživačkih i nastavnih institucija na polju teologije i filozofije u Republici Hrvatskoj. Fakultet je usmjeren prema što boljem obrazovnom i znanstvenoistraživačkom radu u području humanističkih znanosti, znanstvenim poljima teologije i filozofije s kojega proizlaze obrazovani i zaposleni akademski građani. Na temelju jednakih pedagoških mogućnosti za realizaciju obrazovnih ciljeva, inkluzivnosti i stalnog profesionalnog razvoja svih zaposlenika, znanstvene i nastavne izvrsnosti, Fakultet posjeduje međunarodni ugled koji proizlazi iz suradnje s drugim institucijama u zemlji i inozemstvu.

Vrednovanjem i prezentacijom kulturne i povijesne baštine, jačanjem veza i suradnje s hrvatskim zajednicama i zemljama u kojima žive Hrvati, Fakultet doprinosi razvoju visokog obrazovanja njegujući duh otvorenosti i ekumenizma kao i međureligijskog dijaloga. U svom okruženju Fakultet se zauzima za ravnopravnost i jednake mogućnosti u obrazovanju pod jednakim uvjetima, za socijalnu solidarnost i odgovornost u promicanjem međusektorske suradnje u obrazovanju, sportu i socijalnim službama. Fakultet potiče zdrav, aktivan i kvalitetan život svojih studenata i zaposlenika.

Fakultet u svom okruženju pruža kvalitetne usluge iz područja visokoškolskog obrazovanja i znanstveno-istraživačke djelatnosti te potiče aktivno uključivanje u europski visokoobrazovni i istraživački prostor jačanjem digitalnih i poduzetničkih vještina svojih zaposlenika. Fakultet će povezivati obrazovni proces sa znanstveno-istraživačkim radom kroz aktivno uključivanje studenata u znanstvene projekte te će aktivno poticati suradnju s drugim obrazovnim ustanovama, institutima, ostalim stručnjacima i ekspertima iz područja humanističkih znanosti, znanstvenih polja teologije i filozofije.


 

Misija

Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu je moderna visokoobrazovna i znanstvenoistraživačka ustanova sa strateškim opredjeljenjem dosezanja visokih znanstveno istraživačkih i obrazovnih standarda. Kao znanstveno-nastavna sastavnica Sveučilišta u Splitu, uz stalno unaprjeđenje nastavnih sadržaja, primjenu najsuvremenijih metoda poučavanja, fakultet će optimalno poticati implementaciju digitalizacije u svom poslovanju. Kroz nastavnu i znanstvenoistraživačku djelatnost Fakultet obrazuje kvalitetne stručnjake u području humanističkih znanosti, znanstvenih polja filozofije i teologije. Fakultet će kroz projektno djelovanje i stručnu praksu poticati socijalnu solidarnost i odgovornost.

Svoje djelovanje Fakultet usklađuje s modernim svjetskim trendovima razvoja u znanstvenoistraživačkoj, visokostručnoj i obrazovnoj djelatnosti u neprekidnom i sustavnom unaprjeđenju svih područja djelovanja: uspostavi, organizaciji i izvođenju studijskih programa. Povećanju učinkovitosti u obrazovnom i znanstveno-istraživačkom procesu, povezivanju obrazovne, znanstveno-istraživačke i stručne djelatnosti, kao i izgradnji i unaprjeđenju unutrašnje organizacije Fakulteta. Pri tome Fakultet aktivno surađuje sa znanstvenim, visokoobrazovnim partnerima u domovini i inozemstvu; osigurava mogućnost unutarnje i vanjske mobilnosti svojih studenata i nastavnika; racionalno korištenje ljudskih i materijalnih resursa; te razvoj znanstveno-nastavnih djelatnosti u području humanističkih znanosti. Svojim aktivnostima Fakulteta želi pridonositi suvremenoj lokalnoj i široj društvenoj zajednici, te biti u skladu s najvišim standardima izvrsnosti, etike i morala. Fakultet se vodi idejom o čovjeku kao cjelovitom socijalnom biću kojem je potrebno omogućiti kulturni, humanitarni te nadasve duhovni razvoj.

Svrha je fakulteta obrazovanje teologa, vjeroučitelja i odgojitelja u društvenim, socijalnim i crkvenim ustanovama za nositelje crkvenih i javnih službi, kompetentne za dijalog sa svijetom i konkretnim društvom u složenim suvremenim odnosima. Osobita pozornost se odnosi na interdisciplinarni razvoj kršćanske filozofske i teološke misli; razvoj religijsko-pedagoške znanosti, vrednovanje i prezentaciju kulturne i povijesne baštine, razvoj cjeloživotnog učenja, unaprjeđenje ekumenizma i promicanje međureligijskog i međukulturnog dijaloga.

Svojom misijom Fakultet želi privlačiti i motivirati studente da najbolje iskoriste priliku stjecanja naobrazbe, kako bi bili osposobljeni i motivirani za izgradnju boljega, humanijeg i pravednijeg društva. Istovremeno Fakultet želi nastavnicima omogućiti osobni rast i razvoj odgojnoznanstveno-istraživačke djelatnosti kako bi bili prepoznatljivi po idejama i sudjelovanju u promociji znanosti, te inicijativama u promicanju dijaloga sa svijetom i kulturom.


 

Poslanje

I reče im:  "Pođite po svem svijetu, propovijedajte evanđelje svemu stvorenju". (Mk 16,15)

"Zadaća je Kristove Crkve Boga slaviti i spasavati neumrle duše, poticati ljude na ljubav prema Bogu i bližnjemu, ljudima propovijedati i dijeliti svete sakramente, iskazivati štovanje prema svetim junacima kršćanskih kreposti i poticati vjernike da ih nasljeduju. Zbog te svoje zadaće Crkva osniva župe i samostane, gradi sakralne zgrade, škole, fakultete, bolnice i domove, te potiče glazbenu i druge umjetnosti." 


 

Knjižnica je osnovana za potrebe visoke bogoslovne škole u okviru Centralnog bogoslovnog sjemeništa za Dalmaciju koje je do g. 1921 djelovalo u Zadru, a od g. 1922. djeluje u Splitu. Otvorena je u Zadru g. 1872. (usp. BIANCHI, Zara cristiana I, Zara 1877, 292-293. Početni knjižni fond stvoren je prema Bianchiju, ostavštinama raznih dalmatinskih biskupa i svećenika (hvarski kanonik Vučić, kotorski biskup Markić, prevodioc Biblije Škarić, zadarski nadbiskup Maupas i drugi. Oko g. 1877 imala je oko 2.420 svezaka.

Knjižnica je prenešena je u Split g. 1933., gdje je spojena s tu već prikupljenom bibliotečnom građom. Na njezinu sređivanju radio dr. Ivan Ostojić uz pomoć studenata. Bila je smještena u ovećoj dvorani na prvom katu sjemenišne zgrade, a g. 1963. premještena je u sličnu dvoranu u prizemlje, (u bivšu kapelu). Drvene police zamijenjene su g. 1971. metalnima. Budući da dobar dio knjiga (sve nabavljene poslije g. 1941.) nije bio registriran, a i ostalima se bio pobrkao red, prišlo se g. 1985. preregistraciji i izradi autorskoga abecednog kataloga prema uputama prof. Šime Jurića iz Zagreba. Tom je prilikom stvorena posebna manja priručna biblioteka. Abecedni katalog uglavnom je dovršen, a ostali katalozi su u izradi U novije vrijeme su raspoloživi podaci o bibliotečnoj građi i kompjuterski obrađeni.Građa se povećava nabavom novih knjiga i časopisa uglavnom teološke naravi i ostavštinama pojedinih profesora naše škole i drugih svećenika.Uz djela s područja teoloških i srodnih disciplina u njoj je dobro zastupljena domaća povijest, naročito pokrajinska. Glavnina starije i novije teološko filozofske literature na stranim je jezicima (latinskom, talijanskom, njemačkom, francuskom, nešto manje engleskom i španjolskom).

Fond knjižnice Ukupni fond knjižnice je oko 50.000 svezaka, od toga:

  • građe iz 16. st. 107 svezaka,
  • građe iz 17 st. 314 svezaka,
  • građe iz 18. st. 1740 svezaka,
  • građe iz 19. st. (do 1850) 2.665 svezaka.

Iz fonda izdvajamo

  • Inkunabule (3 - iz godina 1471, 1498 i 1499) i knjige iz 16.stoljeća
  • Izdanja na hrvatskom jeziku iz razdoblja od 17. do polovice 19 st.
  • Djela hrvatskih pisaca na latinskom jeziku
  • Rimska izdanja glagoljaških misala i brevijara
  • Komplet novina «Dalmazia cattolica – Katolička Dalmacija»
  • Građa don Frane Bulića o starokršćanskoj Saloni
  • Bulićev primjerak časopisa «Bullettino di archeologia e storia dalmata» s njegovima marginalnim bilješkama.