I. SVETO PISMO STAROGA I NOVOGA ZAVJETA

1. Mesijanska ideja u Staromu zavjetu: važnost i analiza važnijih mjesta: Post 3,15; 49,10; Ps 2 i 110; Iz 7,14-15; 9,1-6; Zah 9,9-10; Dn 7,13-14 i Jr 31-34.
2. Zadaća i uloga proroka u Izraelu: Iz 6,6-13; Jr 1,4-19; Ez 1-3.
3. Teologija apostola Pavla s posebnim osvrtom na sliku o čovjeku i na od Boga ostvareno spasenje.
4. Sinoptici i njihov teološki koncept, posebno Markov.
5. Teologija ivanovskih spisa, posebno govor o vjeri i Duhu Svetomu.

II. DOGMATSKO BOGOSLOVLJE

1. Kristologija: Isus Krist, Sin Božji i Sin čovječji, svojim je djelom i navještajem potvrdio svoje mesijansko poslanje. Crkva je definirala da je istobitan s Ocem, potpuni Bog i potpuni čovjek, jedincati posrednik između Boga i ljudi, otkupitelj i proslavljeni Spasitelj.
2. Pneumatologija: prisutnost i iskustvo Duha Svetoga u povijesti spasenja. Duh Sveti u Isusu Kristu. Duh Sveti u Crkvi. Govor o Duhu u povijesti Crkve. Uloga karizmi u Crkvi.
3. Teološka antropologija: pojedini sakramenti Crkve, koja je u Kristu opći sakrament spasenja, znak najtješnjega sjedinjenja s Bogom i jedinstva cijeloga ljudskog roda (LG 1.; 11.), jesu otajstveni događaji susreta s proslavljenim Kristom kao Božjim sakramentom.
4. Sakramenti: čovjek, stvoren na sliku i priliku Božju (Post 1,26), pozvan je nakon istočnoga grijeha i osobnih grijeha suobličiti se Kristu po Duhu Svetomu (2 Kor 3,18). Život milosti daruje mu slobodu djece Božje i vodi ga u eshatološko zajedništvo spasenja.
5. Euharistija: otajstvo euharistije je spomen-čin Gospodinove smrti i uskrsnuća, sakramentalna žrtva i sveta gozba, u kojoj je istinski, tvarno i supstancijalno prisutan Krist Gospodin.

III. MORALNO BOGOSLOVLJE

1. Etika spolnosti. Antropologija i ljudska spolnost: biološka, psihološka, dijaloška, društveno-kulturalna i otajstvena dimenzija spolnosti. Spolnost u kontekstu kršćanskoga otajstva: poteškoće oko asimiliranja spolnosti u kršćanstvo, izvorna kršćanska kozmovizija spolnosti, norme spolnoga morala u Svetomu pismu. Opći spolni moral: povijest spolnoga morala, fundamentalni spolni moral. Konkretni spolni moral: žena i kršćanski moral, homoseksualnost, antropologija i moral heterospolnoga odnosa, masturbacija, spolne patologije i moral.
2. Ljubav i spolnost u braku. Definicija braka. Brak u Bibliji. Predbračno razdoblje. Antropologija i moral bračne ljubavi. Izvanbračni spolni odnosi. Kriza braka kao institucije. Stabilnost braka i razvod.
3. Ljubav i plodnost u obitelji. Značenje i zadaća obitelji. Razlog obiteljske ustanove danas. Moralni stavovi i vrjednote u obiteljskomu životu. Odgovorno rađanje i kontracepcija. Prava djece (posvojenje). Vjerski i spolni odgoj.
4. Opća bioetika. Nastanak, širenje i definicije bioetike. Bioetički modeli (sociobiološki, liberalno-radikalni, pragmatično-utilitaristički, personalistički). Metoda istraživanja u bioetici. Laička/katolička bioetika. Antropocentrizam i biocentrizam. Ljudska osoba i njezino tijelo. Načela personalističke bioetike. Modeli odnosa liječnik-pacijent.
5. Posebna bioetika. Svetost života i kvaliteta života. Prenatalna dijagnostika. Ljudska prokreacija. Pobačaj. Tehničko-znanstveni i moralni vid umjetne oplodnje. Medicinski i moralni vid kontracepcije i sterilizacije. Presađivanje organa. Eutanazija, terapeutsko nasilje i dostojanstvo smrti. Ovisnosti. Infekcija HIV-om.

IV. PASTORALNO BOGOSLOVLJE

1. Nastanak i povijesni razvitak pastoralnoga bogoslovlja.
2. Pastoralno značenje Drugoga vatikanskog sabora i poimanje pastoralnih smjernica u Crkvi u Hrvatskoj. Pastoralna konstitucija Gaudium et Spes. Nova evangelizacija i pastoral kulture.
3. Materijalni i formalni objekt pastoralnoga bogoslovlja. Metode pastoralnoga bogoslovlja.
4. Pastoral župne zajednice. Pastoralno programiranje crkvenoga rada.
5. Pastoral sakramenata. Pastoral braka i obitelji.

V. LITURGIKA

1. Osnove teologije liturgije. Definicija liturgije prema Drugomu vatikanskom saboru, simbol i obred, opseg i sadržaj slavlja, Crkva i liturgija, uloga Božje Riječi u liturgiji Crkve.
2. Povijest liturgije. Posebni naglasci iz općega pregleda povijesti liturgije od Novoga zavjeta pa do Drugoga vatikanskog sabora i poslijesaborske obnove. Pregled povijesti različitih zapadnih obitelji i obreda, osobito rimske liturgije.
3. Kristovo Otajstvo u liturgijskoj godini. Vrijeme kao prostor ostvarivanja Kristova vazmenoga otajstva, anamneza, Otajstvo, slavlje Kristovih otajstva u krugu liturgijske godine.
4. Liturgijski prostor i liturgijska umjetnost. Liturgijski prostor kao mjesto ostvarivanja Kristova vazmenoga otajstva, liturgijska žarišta, umjetnost i ikonografija. Glazba u liturgijskomu životu Crkve. Tradicija gregorijanskoga pjevanja u rimskoj Crkvi. Prijesaborski, saborski i poslijesaborski dokumenti XX. st. o liturgijskoj glazbi. Hrvatska glazbena tradicija: glagoljaško i pučko pjevanje.
5. Teologija liturgijskih slavlja. Pojam sakramenta i sakramentalnoga slavlja, kristološki temelj sakramentalnosti, središnjost euharistije u cjelini sakramentalnoga života Crkve, krštenje, potvrda i euharistija kao otajstva pristupa kršćanstvu, teologija euharistijskoga slavlja: bogoslužje Riječi, bogoslužje stola, četiri euharistijske molitve.

TEZARIJ TEZARIJ VI. KANONSKO PRAVO

1. Priprava za ženidbu (pojam, bitna svojstva i ciljevi ženidbe, vrste ženidaba, pravna i pastoralna priprava, dokumenti za ženidbu i ispit zaručnika, ženidbeni navještaji).
2. Ženidbene zapreke i oprost od njih (vrste ženidbenih zapreka; oprosti od ženidbenih zapreka, ženidbene zapreke - ima ih 12 - njihov nastanak, opis i prestanak).
3. Sakramenti pokore i bolesničkoga pomazanja (slavljenje pokore, služitelj pokore, ispovjedna tajna, pokornik, slavljenje bolesničkoga pomazanja, služitelj bolesničkoga pomazanja, primatelj bolesničkoga pomazanja).
4. Ustrojstvo Katoličke Crkve: laici, klerici, članovi ustanova posvećenoga života i družbe apostolskoga života. Hijerarhijsko uređenje Crkve, Vrhovna crkvena vlast, partikularne Crkve i vlast u njima.
5. Obveze i prava vjernika laika.

VII. RELIGIOZNA PEDAGOGIJA I KATEHETIKA

1. Identitet školskoga vjeronauka i župne kateheze. Program i ciljevi vjeronauka u osnovnoj školi (antropološki, teološki i društveno-kulturni razlozi). Sadržajni i metodološki temelji župne kateheze. Celebratio catechetica.
2. Vjeronauk i kateheza djece i predadolescenata. Obilježja dobi, ciljevi, metode i sadržaji vjeronauka u osnovnoj školi, biblijska didaktika.
3. Vjeronauk i kateheza adolescenata i mladeži. Psihološki aspekt adolescencije i mladosti, izgradnja identiteta i socijalizacija adolescenata. Profil vjeroučitelja.
4. Kateheza odraslih. Ciljevi, sadržaji, oblici, metode i djelatnici u katehizaciji odraslih osoba.
5. Kateheza u službi trajnog odgoja vjere. Oblici trajne kateheze. Svrha kateheze. Temeljne i ostale zadaće kateheze. Kriteriji za izlaganje evanđeoske poruke u katehezi.

Whatsapp